Пређи на главни садржај

Kako je živeti sa Daunovim sindromom u Srbiji-iskustvo jedne majke

Napomena:Ovo je razgovor sa majkom čije dete ima Daunov sindrom,sve što budete pročitali je isključivo njen govor i njeno iskustvo!


Nema preciznih podataka koliko ljudi sa Daunovim sindromom živi u Srbiji.

„Važno je znati broj zato što je bitno koliki je procenat populacije zahvaćen“ objašnjava Marija i dodaje da se procenjuje da u Beogradu živi oko 1500 ljudi, dok u celoj Srbiji živi između tri i pet hiljada.

„Na svetskom nivou, procenjuje se da je svaka šesta trudnoća sa Daunovim sindromom“, kaže.

To ne znači, kaže, da će se svaka beba roditi – roditeljima je dozvoljeno da odluče o tome da li će dete da se rodi ili ne.

„Kada se dete rodi i kada se roditelji suoče sa činjenicom da je njihovo dete drugačije – tada je psihološka podrška najvažnija“, priča Marija.

Od rođenja do polaska u vrtić roditeljima je podrška najvažnija kako bi se orijentisali i naučili koji izbori su im na raspolaganju kada je podizanje dece u pitanju.

„Rana intervencija je jako važna za tu decu jer šta se uradi do pete godine života to im u mnogome određuje život“.

Roditeljima dece sa Daunovim sindromom koja polaze u vrtić na raspolaganju su inkluzivne ili razvojne grupe u vrtiću, a isto je i kada dece stasaju za osnovnu školu – roditelj odlučuje da li će dete ići u razred sa ostalom decom.

Da bi u školskim danima uživali, Marija kaže da je najvažnija stvar svakodnevna fizikalna terapija.

„Tu nastaje problem – ja sam sa svojom devojčicom imala jedan termin u tri nedelje“, kaže.

Marija je rano shvatila da od državnih bolnica ne može da očekuje svakodnevnu terapiju.

„Država pomaže time što obezbeđuje osnovnu zdravstvenu zaštitu, terapeute i psihologe, ali vi znate kakvo je stanje u zdravstvu – predugo se čeka“, kaže.

Da bi skratili čekanje, roditelji se, kaže Marija, „dovijaju na razne načine“.

„Država ne može drugačije, a nama su potrebe mnogo veće. Roditeljima ostaje da privatno plate ili da sami vežbaju sa svojim detetom“.

Zbog nedovoljne pomoći institucija, udruženje na čijem je Marija čelu počelo je sa organizacijom kolektivnih psiholoških terapija za roditelje, refleksologijom i terapijom muzikom.

„Masaža refleskologijom pozitivno utiče na nervni sistem i opuštanje“, objašnjava.

Nada se da će Udruženje ubuduće ovakve tretmane uspeti redovno da nudi članovima.


Коментари

Популарни постови са овог блога

Životni vek i mentalno zdravlje

  Nikada ne može da se predvidi koliki će biti stepen mentalne retardacije deteta sa Daunovim sindrom om. Mentalna retardacija obično je umerena, a svega kod 10% dece veoma je izražena (teška). Ona ne mora da bude u direktoj vezi sa organskim oštećenjima (anomalijama) deteta. Deca sa Daunovim sindromom obično nauče da hodaju, da govore, da se obuku, da sama odu u toalet, samo što se to događa kasnije u odnosu na njihove vršnjake.Takvoj deci treba posvetiti veću pažnju i kod kuće (angažman roditelja veoma je bitan) i van kuće (uključivanje u specijalne programe, rad sa defektologom, psihologom, logopedom) da bi se potencijali koje takvo dete poseduje maksimalno stimulisali i razvili. Kod odraslih osoba sa Daunovim sindromom često se javlja prerano starenje tj. demencija, gubitak pamćenja i nemogućnost rasuđivanja. 1929. godine dužina života osoba sa Daunovim sindromom, iznosila je u proseku oko 9 godina. Danas je, zahvaljujući blagovremenoj dijagnostici i lečenju urođenih anomalija,...

Fizički izgled i klinička slika

  Najizrazitija obeležja ovog sindroma su: umna zaostalost ; IQ = 40-50, mada ima podataka da IQ može biti i od 25 do 80; anomalije srca praćene u različitom stepenu anomalijama (nenormalnostima) drugih organa, smanjena otpornost prema infekcijama, povećan rizik za pojavu leukemije prevremeno starenje    Osobe imaju i prepoznatljive osobine kao što su : koso ( mongoloidno ) postavljene i široko razmaknute oči; mali nos, širokog korena; smanjen obim glave i pljosnat potiljak; usta su mala pa normalno veliki jezik viri iz njih, a sam jezik je često uvećan i izbrazdan; ušne školjke su skoro uvek loše formirane, male i nisko su postavljene; zubi su nepravilnog oblika i broja i kasno izbijaju; šake su široke i sa kratkim prstima; na dlanovima može postojati brazda četiri prsta (majmunska brazda) uz izmenjene dermatoglife (linije na šakama) 

Dečak sa Daunovim sindromom-Uroš

 Uroš,moj brat,rođen 10.12.2003.pokazao nam je koliko je različitost važna i ujedno jedna od bitnijih stvari u životu. Kao što vidite on je kao i svako drugo dete,voli zabavu,muziku,druženje,prirodu,sport,igranje,školu,kulturu. Različitost se krije u višku hromozoma :) Svako ko ga upozna prvo što primeti jeste neverovatna pozitivna energija kojom zrači,njehov osmeh,kultura,socijalizovanost. Uvek će vam reći šta misli,ali će se takođe truditi da vas ne povredi,neverovatno je emotivan,ali ljubav koju može da pruži retko ko može.Njegov zagrljaj i toplina,nežnost,dobrota,iskrenost,posvećenost  je ono što želim svima vama! Nije važno da li vas zna ili ne,ono što ćete bez obzira na to uvek od njega dobiti je LJUBAV ! Iako je dečak sa Daunovim sindromom,kao što sam već rekla,postoji različitost od samog početka,za razliku od stručnog dela okolina ga je odmah prihvatila,kao i cela porodica i prijatelji. Nikada nije bio odvojen u bilo čemu od druge dece,ni u kakvim aktivnostima pa čak ...